Riža, drevna namirnica

Iako je u Međunarodnoj banci rižinih gena pohranjeno čak 90 000 vrsta sjemena, najnoviji službeni podaci govore da na svijetu ima nešto više od 40 000 kultiviranih sorti te žitarice. I dok se stručnjaci usuglašavaju oko brojki, mi ćemo vam otkriti da se po obliku, okusu i teksturi riža može podijeliti na onu dugog, srednjeg i kratkog zrna, a po načinu obrade na nerafiniranu, polurafiniranu i rafiniranu, odnosno bijelu rižu.

Riža se može pripremiti kao prilog, u kombinaciji s odabranim namirnicama postaje kremasti rižoto, možete je dodati juhama, salatama, toplim varivima, ali i desertima. Dužina zrna određuje način pripreme i upotrebu.

Riža dugog zrna ima dužinu pet puta veću od širine. Budući da se pri kuhanju zrna ne sljepljuju, odlična je za juhe, salate i prženje.

U dugozrnate spadaju aromatične riže poput indijskih vrsta basmati i patna te tajlandske jasmin riže. Zbog prepoznatljivog okusa i izrazito finog mirisa, aromatične riže upotrebljavaju se kao prilog jako začinjenim jelima, najčešće curryju.

Riža srednjeg zrna ima dužinu dvaput veću od širine. Zrna se sljepljuju nakon kuhanja, stoga se uglavnom koristi za punjena jela i deserte.

Riža kratkog zrna okrugla je, ljepljiva i jako upija tekućinu, stoga ju je najbolje upotrebljavati u rižotima, desertima i sushiju.

U rižu srednjeg i kratkog zrna spadaju vrste skupine japonica. Sushi riža, crvena, crna, ribe, mochi, nishiki, a svaka ima svoj faktor! Arborio, carnaroli i ribe su sorte srednjeg i kratkog zrna koje se najčešće koriste za pripremu rižota.

Riža je hranjiva i lako probavljiva, povoljno djeluje na crijevnu mikrofloru, ima najvišu energetsku vrijednost među žitaricama i ne izaziva alergije. S nutricionističkog stajališta najvažnija je podjela riže prema načinu obrade. Bijela, rafinirana, najsiromašnija je hranjivim tvarima, pa su posljednjih godina polurafinirane i nerafinirane vrste sve popularnije.

Integralnoj ili smeđoj riži nije uklonjena vanjska ovojnica, a kako se u njoj kriju najhranjivije tvari, smeđa je riža nutritivno vrednija od bijele. Sadržava više vitamina, minerala i bjelančevina. To je ujedno razlog zašto su zrna integralne riže nešto žilavija pa ju je potrebno malo dulje kuhati. Nerafinirana riža najčešće se služi kao prilog mesnim jelima ili dodaje juhama i varivima.

„Na pola puta“ je polirana, parbolied riža. Da bi se sačuvali hranjivi sastojci, riža se - dok je još u ljusci - namače, pari i suši.

Sad kad smo malo bolje upoznali sorte i vrste, recimo koju o kuhanju. Savršenu rižu skuhat ćete tako da je prvo prepržite na zagrijanom ulju. Kad poprimi zlatnožutu boju, prelijte je vodom (na jednu šalicu riže idu otprilike dvije šalice vode) i posolite. Kad voda zakipi, poklopite lonac, smanjite vatru i kuhajte dok riža ne upije svu tekućinu, potom je maknite s vatre i neka poklopljena odstoji koju minutu.

Za kraj pročitajte još nekoliko „al dente“ vrijednih savjeta koji će vaša jela s rižom učiniti još finijima!

• Rižu, bila ona u kutiji ili plastičnoj vrećici, ne treba ispirati.
  
  
• Možete je ostaviti namočenu preko noći. U tom slučaju skuhat će se brže!
  
  
• Ako rižu servirate kao glavno jelo, porcija iznosi 100 g, za prilog će biti dostatno oko 60 g, a za juhu ili varivo 20-30 g. Kod doziranja imajte na umu da se riži kuhanjem utrostručuje volumen.
  
  
• Ako u vodu u kojoj kuhate rižu dodate par kapi limuna, zrna će ostati bijela.
  
  
• Talijanska izreka kaže da se riža rađa u vodi, a umire u vinu, aludirajući na „tajni“ sastojak kremastog rižota, dok većina zaljubljenika u to jelo smatra da je tajna sočnog rižota u maslacu. Dovoljno je umiješati malu količinu.

Sad kad imate sve potrebne informacije, preostaje vam tek da pronađete idealni recept i primite se kuhače!