Šparoge, bile one divlje ili uzgojene, s pravom zovemo zvijezdama proljeća. Svojim divnim izdancima simboliziraju buđenje prirode i nagovješćuju dolazak toplih ljetnih dana.
Mogu biti zelene, slatke i aromom podsjećati na svježe pokošenu travu. Ili bijele, fine i nježne, tako da se mogu jesti i sirove u carpacciu. Upravo te dvije vrste nama su najpoznatije.
Šparoga je idealna proljetna namirnica, ima jako malo kalorija (29 kcal/ 100 g), bogata je folnom kiselinom i asparaginom, tvari koja povećava otpornost na umor. Jako je dobra kao prirodni diuretik i za čišćenje toksina iz organizma, pomaže u reguliranju krvnog tlaka i prepuna je antioksidativnih svojstava.
Za pripremu šparoga mnogo je izvrsnih recepata. Možete ih kuhati na pari te preliti finim, gustim umakom hollandaise ili ih pretvoriti u kremu kojom ćete napuniti košarice od lisnatog tijesta. Izvrsno se slažu s rižom i tjesteninom - umetnite ih u lasagne i zapecite u pećnici. Za rižota i guste juhe bolje su bijele šparoge.
Kad se divljim šparogama napune naše tržnice, znamo da je proljeće uistinu stiglo i da dani postaju dulji. Njih je najbolje samo kratko blanširati u tavi, preliti maslinovim uljem i poslužiti s meko kuhanim jajima, malo soli i svježe mljevenog papra.
Da, divlje šparoge i jaja jako se ljube; jeste li ovog proljeća već napravili omiljenu fritaju sa šparogama? Kako god ih pripremili, zagarantirano je da ćete uživati u ovoj pravoj proljetnoj deliciji.
Jeste li znali da na svijetu postoji više od 100 vrsta šparoga? U Europi se najčešće jede tip Asparagus officinalis (obična šparoga). A znate li da bijela šparoga raste pod zemljom i reže se kad dosegne visinu od 20 cm, dok zelena raste iznad zemlje?
Tržnice zovu... Dobar tek!