Pazite i mazite svoje povrće!
Pažljivo čuvano povrće dulje će zadržati svježinu i kvalitetu. Dulji „rok trajanja“ znači i manju vjerojatnost da će završiti tamo gdje ne treba - u kanti za smeće - što će vam dugoročno uštedjeti dosta novca i smanjiti količinu otpada koju proizvodite. U nastavku pročitajte savjete koji će vam u tome pomoći jer bacanje nije in!
Općenito, povrće prije pohranjivanja treba pregledati i odstraniti eventualne oštećene dijelove kako bi se spriječilo daljnje propadanje. Načelno, povrće ne treba unaprijed prati jer će dodatna vlaga najčešće samo ubrzati proces propadanja. Kad je namirnica neočišćena i u komadu, dulje će zadržati svježinu nego kad je nasjeckana – razmislite i o tome ako kupujete očišćeno i pripremljeno povrće koje je često praktično rješenje, ali lošije podnosi stajanje.
Korjenasto povrće i luk
Ovo povrće najbolje opstaje u tamnijim, hladnim, ali prozračnim prostorima. Takvi uvjeti spriječit će klijanje krumpira i ostalih gomolja, kao i svih vrsta luka. Čuvajte ih u ostavi ili najhladnijem dijelu kuhinje, podalje od bilo kakvih izvora topline i svjetla. Mrkva je gomolj koji zahtijeva malo više pažnje – potrebno ju je zatvoriti u vrećicu ili kutiju i čuvati u hladnjaku jer se u suprotnom brzo suši i poprima neprivlačnu teksturu.
Lisnato povrće
Ovo nježno i osjetljivo povrće najbolje je konzumirati neposredno nakon kupnje. Ako ne postoji ta mogućnost i ipak ga trebate pohraniti, svakako pregledajte listove i uklonite sve koji su oštećeni ili truli jer će u suprotnom vrlo brzo „zaraziti“ ostale zdrave listove. Salate, kupusnjače i ostalo zeleno lisnato povrće pohranite u vrećicu ili posudu s poklopcem te podložite papirnatim ubrusom, koji će u isto vrijeme upijati višak vlage (koji bi mogao uzrokovati truljenje) i održavati svježinu.
Gljive
Baš kao i lisnato povrće, gljive je najpoželjnije upotrijebiti što prije, a ako ih ipak trebate pohraniti na neko vrijeme, pospremite ih u papirnate vrećice odnosno „škartoce“ ili „škarnicle“, a potom u hladnjak.
Na sobnoj temperaturi
I dok je za većinu povrća idealno da se čuva u više ili manje hladnim uvjetima, postoje vrste kojima bolje odgovara sobna temperatura. Rajčica je jedan od najboljih primjera, jer iako ćete joj u hladnjaku možda produljiti rok trajanja, okus rajčice koja stoji na sobnoj temperaturi neusporedivo je bolji. Sobnu temperaturu voli i drugo ljetno povrće – patlidžani, krastavci i paprike.
Podalje od voća
Kombiniranje voća i povrća na tanjuru može biti pravi gastronomski užitak, ali kad se radi o skladištenju - držite ih podalje. Jabuke, kruške, breskve i nektarine ispuštaju etilen koji ubrzava zrenje, a time i propadanje namirnica koje se nađu u blizini.