Kad stignu prve mirisne, zrele marelice koje zažute i preplave tržnice, znamo da nam je zaista stiglo dugo toplo ljeto!
Stablo marelice porijeklom je iz Azije i ima povijest dulju od četiri tisuće godina. Za njegovu rasprostranjenost u našem dijelu svijeta ponajprije su zaslužni Rimljani, a potom i Arapi.
Ovisno o sorti, marelice se beru od kraja svibnja pa sve do kolovoza, no većina vrsta dozrijeva u lipnju i srpnju. Najčešće su ovalnog oblika, promjera od četiri do šest centimetara, baršunaste kože, uglavnom zlatno narančaste boje, ali ima i sorti koje su lagano crvenkaste.
Marelice su voće bogato vitaminima A i C te karotenom, koji je zaslužan za bolje i brže tamnjenje kože. Obilje minerala, kao što su kalij, fosfor, natrij, željezo i kalcij, čini marelice dobrim saveznicima u borbi s anemijom i povećanim umorom, a kalij pomaže pri fizičkoj aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Još jedan plus marelica jest i njihova niska kalorijska vrijednost.
U kuhinji nam je marelica omiljena namirnica. Od nje radimo voćne sokove, džemove, sirupe, koristimo je svježu, sušenu, konzerviranu u sirupu, ali i smrznutu. Jedemo je za doručak, svježu ili smiksanu u omiljeni smoothie. Volimo je u desertima, pogotovo u pitama ili u divnoj Sacher torti, a nije nam mrska ni u likerima. Volimo je na sve moguće načine.
Kad je kupujete, birajte uvijek čvrste, zrele plodove koje možete čuvati i do nekoliko dana u hladnjaku.
Posebno nam je draga u ljetnim mjesecima kad je jedemo slatku i svježu te u njoj uživamo svim osjetilima. Bez obzira na njen slatki okus, marelica ne sadržava puno šećera, što je još jedan razlog zašto je volimo.
Marelica se idealno slaže sa svježim sirom; jeste li već pokušali napraviti cheesecake s marelicama?
Ili savijaču sa svježim sirom u koji ste dodali nasjeckane svježe marelice i vaniliju? Probajte!